PITANJE:

Sestra i ja smo suvlasnice stana od 85 m2 i to svaka u 1/2. Stan smo naslijedile od pokojnih roditelja.Ja sam sa roditeljima živjela u zajedničkom domaćinstvu 30 godina , sve do njihove smrti, dok se sestra udala i zadnjih 10 godina živi u inozemstvu. Sada je sestra pokrenula postupak za diobu stana. Zanima me da li ja imam kakva prava kao osoba koja je živjela u zajedničkom domaćinstvu sa roditeljima , te da li ja mogu isplatiti sestru u vrijednosti njezinog suvlasničkog dijela?

ODGOVOR:

Svaki suvlasnik ima pravo zahtjevati razvrgnuće suvlasničke zajednice i to u svako doba. Pravo zahtjevati razvrgnuće suvlasničke zajednice ne zastraijeva. U Vašem slučaju , radi se o razvrgnuću suvlasničke zajednice nekretnina – stana veličine 80 m2. Suvlasnici mogu zajedničkim sporazumom podijeliti nekretninu ukoliko je to dopušteno. Dakle , Vi i sestra možete postići sporazum o diobi stana na  način da se stan fizički podjeli na dva dijela i to tako da svaki taj dio sam za sebe predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu. O tome mora biti satavljen građevinski elaborat po vještaku građevinske struke koji  čini prijedlog diobe stana na dva dijela, a potvrdu o tome da li svaki novonastali posebni dio čini samostalnu uporabnu cjelinu daje nadležno tijelo za građevinarstvo koje ocjenjuje da li predviđeni posebni dio čini samostalnu uporabnu cjelinu sukladno Zakonu o građenju i posebnim propisima. Drugim riječima ocjenjuje da li svaki posebni dio predstavlja stan sam za sebe u smislu građevinskih propisa na način kako je to sadržano u građevinskom elaboratu. Na temelju takove potvrde nadležnog tijela , kojom se potvrđuju građevinski elaborat o mogućoj diobi stana i Vašeg sporazuma kojom očitujete svoju volju da prihvaćate takovu diobu , možete upisati svoje pravo vlasništva u zemljišne knjige na sada novonastalom posebnom  dijelu nekretnine (etažno vlasništvo). Međutim,  ukoliko suvlasnici ne mogu postići sporazum oko diobe, tada to umjesto njih čini sud u izvanparničnom postupku. Tijekom postupka , prvo se utvrđuje da li je moguća fizička dioba , na način kako je navedeno prethodno, te ukoliko nije tada se mora provesti tzv. civilno razvrgnuće suvlasničke zajednice. To znači da se procjenjuje tržišna vrijednost nekretnine , te se prodajom na javnoj dražbi cijena postignuta nadmetanjem dijeli među suvlasnicima sukladno n jihovim suvlasničkim omjerima. Vi možete isplatiti Vašu sestru ukoliko ona na to pristaje, ili obratno. Međutim ukoliko o tome nema sporazuma, tada suvlasnik ima pravo zahtjevati razvrgnuće isplatom ako učini vjerojatnim da za to postoje osobito ozbiljan razlog, pa sud može odlučiti da mu pripadne stvar u cjelosti a da taj suvlasnik isplati ostale u vrijjednosti njihovih suvlasničkih djelova i u roku koji odredi sud. Vi kao osoba koja je živjela u zajedničkom kućanstvu sa roditeljima nemate s toga osnova nikakva veća prava kao suvlasnik stana od onih koja ima Vaša sestra.

Ovdje možete postaviti pitanje pravniku

PITANJE:
Ako zbog neodržavanja susjedova stana moj stan pretrpi  štetu, tko je odgovoran i što treba poduzeti da se šteta namiri.

ODGOVOR:
Ako je šteta na Vašem stanu nastala uslijed neke radnje ili događaja koji se zbio u susjedovu stanu , tada je vlasnik toga stana odgovoran za nastalu štetu, te je istu dužan nadoknaditi. Tu se radi o tzv. izvanugovornoj šteti , a zakonske pretpostavke za odgovornost za štetu  su: šteta, štetni događaj, uzročna veza između štete i štetnog događaja , štetnik i protupravnost. Svi nabrojani uvjeti za postojanje odgovornosti za štetu moraju biti kumulativnio ispunjeni. Prema tome , ako postoji uzročna veza između štete koju ste pretrpjeli i štetnog događaja (npr. prodor vode iz susjedova stana u Vaš stan zbog puknuća cijevi koja nije zajednička cijev zgrade), ako se zna tko je odgovoran za održavanje stana (vlasnik stana) te ako nema elemenata koji isključuju protupravnost (npr. nužna obrana ili kranja nužda, viša sila ) tada postoji odgovornost za štetu na Vašem stanu koju je dužan nadoknaditi vlasnik stana iz kojeg potječe štetni događaj. Valja napomenuti da za štete nastale uslijed kvarova i neodržavanja zajedničkih djelova i uređaja zgrade (npr. zajednička odvodna cijev ili kanalizacijski otvor, krovište i sl) odgovaraju svi suvlasnici i ista se nadokanđuje iz zajedničke pričuve.(to je i osnovna svrha zajedničke pričuve- održavanje zgrade i uređaja zgrade, naknada štete koja potječe iz zajedničkih djelova i od zajedničkih uređaja zgrade).

Ovdje možete postaviti pitanje pravniku

PITANJE:

Molim da mi objasnite šta biva sa imovinom muža i žene koji nemaju djecu a jedno od supružnika prije umre? Objasnite mi kako da zaštitimo svoju imovinu, isključivo stečenu zajedničkim radom. Željeli bi da imovinu ostavimo jedno drugom a poslije smrti i drugog nekom napuštenom djetetu iz doma. Hvala!

ODGOVOR:

Zakon o nasljeđivanju uređuje pravo nasljeđivanja pri čemu razlikuje tri pravna temelja nasljeđivanja a to su: nasljeđivanje na temelju zakona, nasljeđivanje na temelju oporuke i nasljeđivanje na temelju nasljednopravnih ugovora.

Ukoliko ostavitelj umre bez oporuke ili nasljednopravnog ugovora tada ga nasljeđuju njegovi zakonski nasljednici. Zakonski nasljednici nasljeđuju po nasljednim redovima. Najčešći su nasljednici prvog nasljednog reda a to su: bračni drug i djeca ostavitelja. Nasljednici ostavitelja koji nije ostavio potomke jesu bračni drug i ostaviteljevi roditelji , a ukoliko su roditelji umrli prije ostavitelja tada na njihovo mjesto dolaze njihovi potomci (dakle , braće i sestre ostavitelja).

Dakle , u Vašem slučaju , obzirom da nemate potomke, nasljeđuju Vas bračni drug i ostaviteljevi roditelji, odnosno njihovi potomci i to na način da bračnom drugu pripada 1/2 ostavine a roditeljima druga polovica (svakom roditelju 1/4).

Ostavitelja koji nema niti potomke , niti bračnog druga niti roditelje nasljeđuju njegovi djedovi i bake , odnosno njihovi potomci.

Ukoliko želite svoju imovinu ostaviti jedan drugome najbolje je da sačinite oporuku kojom svoju imovinu ili dio imovine ostavljate svom bračnom drugu.

Ukoliko želite imovinu ostaviti nekom trećem tada to činite također oporukom iz koje mora biti jasno određeno kome imovinu ostavljate. Oporuka se može mijenjati, a nasljeđuje se uvijek prema onoj koja je posljednja sastavljena. Prema tome , Vi možete oporukom ostaviti jedan drugome imovinu ,a onaj koji nadživi drugoga može svoju imovinu ostaviti novom oporukom bilo kome drugom. Ništava je odredba oporuke kojom se oporučnom nasljedniku određuje kome će on ostaviti nasljeđenu imovinu iza svoje smrti.

Ovdje možete postaviti pitanje pravniku

PITANJE:

Zivim u Zagrebu u centru grada na cetvrtom katu. Iznad cetiri stana koja se nalaze na cetvrtom katu je tavanski prostor koji pretpostavljam se tretira kao zajednicki prostor. Zanima me ukoliko ja (i eventualno jos neki od stanara cetvrtog kata) bi zelio adaptirati dio tavanskog prostora iznad mog stana (ili vise tavanskog prostora uz suglasnost stanara) dali je to moguce, koja je procedura, koja dokumentacija je potrebna. Prema Vasem iskustvu, dali je to isplativo u odnosu na komplikacije i eventualno preuredjivanje tavanskog prostora. Unaprijed zahvaljujem na savjetu.

ODGOVOR:

Vlasnik posebnog dijela nekretnine (etažni vlasnik) istovremeno jest suvlasnik cijele nekretnine u određenom omjeru.

Prema Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (ZOVDSP) svaki suvlasnik ima pravo sudjelovati u odlučivanju o svemu što se tiče stvari koja je u suvlasništvu (upravljanje stvarju) zajedno sa ostalim suvlasnicima. Navedeni zakon razlikuje poslove redovite uprave i izvanredne poslove. Za poslove redovite uprave potrebna je suglasnost većine glasova koji se računaju po suvlasničkim djelovima a ne po broju suvlasnika.

Za poslove izvanredne uprave potrebna je suglasnost svih suvlasnika. Što su poslovi redovite uprave a što izvanredne ZOVDSP ne propisuje taksativno, već propisuje u odredbi članka 41. da je za poduzimanje poslova koji premašuju okvir redovitog upravljanja potrebna suglasnost svih suvlasnika te primjerice navodi koji su to poslovi. (naročito promjena namjene stvari,veći popravci, dogradnja , nadogradnja, preuređenje, otuđenje cijele stvari, davanje cijele stvari u zakup ili najam dulji od jedne godine, osnovanje hipoteke).

Prema tome, kako tavanski prostor predstavlja zajednički dio zgrade, to je za njegovu prenamjenu u stambeni ili poslovni prostor potrebna suglasnost svih suvlasnika.

Dakle , da bi ste izvršili prenamjenu tavanskog prostora potrebno je učiniti slijedeće:

1. pribaviti pismenu suglasnost svih suvlasnika nekretnine o prenamjeni tavanskog prostora u stambeni ili poslovni prostor za Vašu korist
2. na temelju suglasnosti suvlasnika i projektne dokumentacije podnijeti zahtjev tijelu nadležnom za graditeljstvo radi dobivanja dozvole za gradnju ili dobiti od ovlaštenog arhitekta ovjeru glavnog projekta.
3. nakon izgradnje sačiniti novi etažni elaborat kojim se mjenjaju dotadašnji suvlasnički omjeri i nastaje novi posebni dio zgrade
4. etažni elaborat mora biti potvrđen od tijela nadležnog za graditeljstvo (to je potvrda kojom se potvrđuje da posebni dijelovi čine samostalnu uporabnu cijelinu te da su izgrađeni sukaldno dozvoli za gradnju ili ovjerenom glavnom projektu)
5. Suvlasnici moraju zaključiti novi međuvlasnički ugovor kojim prihvaćaju novi etažni elaborat i sukladno istome dozvoljavaju upis na novom posebnom djelu kao i na novim suvlasničkim omjerima
6. U zemljišnim knjigama, na temelju potvrde tijela nadležnog za graditeljstvo kojim se potvrđuje etažni elaborat i međuvlasničkog ugovora izvršiti upis novih suvlasničkih omjera i novonastalih posebnih dijelova.